Javna ustanova za upravljanje zaštićenim
dijelovima prirode na području Zadarske županije

Sjeverozapadni dio Dugog otoka

Značajni krajobraz SJEVEROZAPADNI DIO DUGOG OTOKA

Zaštićen od 1967. godine
Površina 652.16 ha

Cjelokupni ovaj lokalitet tvori vrlo vrijedan krajobraz.  Obalom se nižu jedna za drugom male uvale i skrivene plaže. Razvedenost kopna se nastavlja i pod morem te nailazimo na brojne grebene na kojima se odvija bogati podmorski život. Teren je s pučinske strane strm i spušta se u obliku zida do kojih 40-50 m dubine. Na tom zidu dominira koraligenska zajednica prepuna različitih morskih organizama (raj za ronioce).

 

Na krajnjem sjeverozapadnom dijelu – Punti Bjanki, nalazi se kameni svjetionik izgrađen 1849. godine, okružen borovom šumom i prekrasnim uvalama sa šljunčanim plažama. S 40 m visoke svjetioničarske kule pruža se uistinu jedinstven i nezaboravan vidik.

 

Najpopularniji dio ovog značajnog krajobraza je svakako svima poznata plaža Sakarun.  Iako ćete najčešće naići na podatak da je to pješčana plaža dužine 800m, to nije točno. Duljina same plaže je kojih 300m, a uvala je ta koja je pješčana. More je tu vrlo plitko u duljini od čak 100 m od obale. Cijeloj uvali sitni bijeli pijesak daje posebnu živo plavo-zelenu boju plićaka, dok je na obali krupniji šljunak. Flora Sakaruna sadrži 4 endemične svojte (Aurinia sinuata, Carduus micropterus ssp. micropterus, Limonium cancellatum i Lolium subulatum), 6 ugroženih i 8 potencijalno ugroženih svojti, 12 strogo zaštićenih te samo dvije svojte s popisa invazivnih svojti u flori Hrvatske, a podmorje je bogato livadama morske cvjetnice Posidonia oceanica.

 

Lipo li je, lipo li je na lažini suvoj ležat

Obzirom da je uvala bogata morskom travom Posidonia oceanica na plaži Sakarun se mogu naći njene naplavine koje formiraju strukture nazvane banquettes. Te naplavine se  uklanjaju s plaže kako bi se omogućilo njeno korištenje u turističke svrhe iako te debele naslage rizoma i lišća posidonije spadaju u ugrožena staništa. Osim što su stanište za razne amfipodne i izopodne vrste i obogaćuju podlogu hranjivim tvarima, one čuvaju sediment plaže od erozije i čine učinkovit sustav za apsorbiranje energije mora. Njihovo uklanjanje ima štetan utjecaj na bioraznolikost, ali još i važnije, na geomorfologiju plaže. Dakle, ukoliko želimo i u skoroj budućnosti imati plažu, tko god vam kaže da mu tu smeta lažina, vratite ga u pjesmu „Moj galebe“ našeg dragog pok. Olivera Dragojevića …

 

– Tabla o posidoniji (.pdf)
– Karta zaštićenih područja

 

« 1 od 3 »

You are donating to : Greennature Foundation

How much would you like to donate?
$10 $20 $30
Would you like to make regular donations? I would like to make donation(s)
How many times would you like this to recur? (including this payment) *
Name *
Last Name *
Email *
Phone
Address
Additional Note
paypalstripe
Loading...